Ngoại giao cho thuê


Chủ Nhật, 02/08/2009, 09:40
Tiền Phong Online

TP - Trên thế giới bắt đầu xuất hiện những nhà ngoại giao hoạt động độc lập, không phụ thuộc vào bất kỳ một chính phủ hay định chế quốc tế nào. Họ sẵn sàng tư vấn, hỗ trợ về quan hệ ngoại giao với mức phí thấp, nhưng đạt kết quả bất ngờ.

Independent Diplomat (ID)  có trụ sở chính tại Mỹ có lẽ là tổ chức phi lợi nhuận duy nhất hiện nay trên thế giới chuyên cung cấp dịch vụ trong lĩnh vực quan hệ quốc tế, ngăn chặn xung đột; hỗ trợ các chính quyền lèo lái bộ máy hành chính phức tạp; tư vấn cho các định chế quốc tế trong việc giúp đỡ một quốc gia... ID là tập hợp của các nhà cựu ngoại giao, luật sư quốc tế và chuyên gia quan hệ quốc tế danh tiếng đến từ nhiều quốc gia khác nhau.

ID bắt đầu nổi danh khi góp phần giúp tỉnh Kosovo thuộc Serbia giành được sự công nhận độc lập từ nhiều nước trên thế giới. “Chúng tôi nhận được sự hỗ trợ lớn từ họ (ID) vào thời điểm chúng tôi cần nhất”, đại diện Kosovo tại Liên minh châu Âu (EU), phát biểu với hãng tin AP.

Tuy nhiên, ID cũng đối mặt với làn sóng chỉ trích rằng các nhà ngoại giao hoạt động tự do không nên gia tăng ảnh hưởng.

“Chính phủ hoặc các quan chức quốc tế thường từ chối trao đổi với khách hàng của chúng tôi hoặc nếu có nói chuyện họ cũng không muốn cung cấp những thông tin cần thiết”, Nicholas Whyte, Giám đốc Văn phòng ID tại Brussels (Bỉ), giải thích với báo chí.

Cựu chuyên gia quốc tế người Ai-len (Ireland) này cũng cho biết thêm: “Về phía khách hàng của chúng tôi, họ thường thiếu kinh nghiệm trong việc giải quyết các vấn đề quốc tế và không có ai chịu trao đổi với họ”.

Với văn phòng tại New York, Washington (Mỹ), London (Anh), Brussels (Bỉ) và Addis Ababa (Ethiopia), tổ chức độc lập này cung cấp cho khách hàng trên toàn thế giới phương cách để tiếp cận với chính phủ nước ngoài hoặc các định chế quốc tế như Liên Hợp Quốc, Liên minh châu Âu.

ID cũng tư vấn cho các quốc gia trên những vấn đề mà họ thiếu chuyên môn. Cộng hoà Quần đảo Marshall được ID tư vấn để tham gia vào chương trình chống biến đổi khí hậu của UN. Trong khi đó, một số nước Đông Âu cần tới sự giúp đỡ của các nhà cựu ngoại giao, chuyên gia luật quốc tế của ID để tiến trình gia nhập EU trôi chảy hơn.

Cựu quan chức ngoại giao Anh Carne Ross, người sáng lập và hiện là Giám đốc ID, khẳng định tổ chức này tuân thủ chính sách nghiêm khắc trong việc từ chối những khách hàng có liên quan tới xung đột quân sự như Hamas ở dải Gaza (Palestine), Những con hổ Tamil ở Sri Lanka.

Tổ chức các nhà ngoại giao độc lập khẳng định họ có thế mạnh nổi bật trong vai trò trung gian, bao gồm việc tổ chức cuộc gặp gần đây giữa các quan chức EU và Tổng thống của chính phủ lưu vong thuộc Tây Sahara.

Vùng đất này thuộc về Morocco cách đây 35 năm, nhưng chính phủ lưu vong của Tây Sahara đang đòi độc lập. Những vùng lãnh thổ khác như Bắc Cyprus, Somaliland cũng nhờ tới sự giúp đỡ của ID. Những quốc gia độc lập có liên quan tới vùng lãnh thổ còn tranh chấp kể trên không hài lòng với sự tham gia của ID.

Phát biểu với AP, Robert Cooper, Tổng Thư ký Hội đồng châu Âu ở Brussel, cho rằng đối với các tổ chức phi chính phủ (NGO), đạt được bất kỳ thành công nào trên các vấn đề quốc tế thường rất khó khăn.

“Một số NGO hoạt động hiệu quả và được tôn trọng, nhưng cuối cùng chẳng được gì cả”, ông Cooper nói.

Richard Dalton, cựu Đại sứ Anh tại Iran, lại nói rằng các hoạt động kể trên là nỗ lực của cá nhân, những người có thể tạo nên sự khác biệt. “Các quy tắc và triết lý của họ có thể phủ lấp lỗ hổng cho các nước, phong trào, nơi người ta chưa thể tiếp cận được với hệ thống quốc tế”, cựu Đại sứ Dalton phát biểu với AP.

VAJT: Protivrečna tri stuba srpske spoljne politike

Dnevnik

(Od našeg dopisnika iz Brisela)

Šef briselskog biroa „Nezavisnih diplomata“ i bivši rukovodilac za Evropu Međunarodne krizne grupe Nikolas Vajt u razgovoru za „Dnevnik“ kaže da su tri stuba međunarodne politike Srbije – očuvanje ustavnog poretka, evropske integracije i jačanje regionalne saradnje – u kontradikciji.

– Prvi i treći cilj su protivrečni, jer ako ste ozbiljni u vođenju dobrosusedske politike i jačanju regionalne saradnje, onda morate da razgovarate i s vladom u Prištini, a to je u suprotnosti s vođenjem politike da je Kosovo deo Srbije. Tako da bi moje pitanje srpskoj vladi bilo: koji je od tri stuba vaše politike baziran na iluziji? – izjavio je Vajt za naš list.

Srpski zvaničnici se često pozivaju na Kipar kao primer koji omogućava Srbiji da uđe u EU bez rešenog pitanja Kosova?

– Za Srbiju ne bi bilo dobro da insistira na „kiparskom pristupu“. Prvo, zato što nema Grčku koja bi uslovila ulazak drugih zemalja u EU ulaskom Srbije, kao što je Atina uradila za grčki deo Kipra. Drugi razlog je što svi u Evropskoj uniji neprestano ponavaljaju da neće uvesti u EU još jedan „kiparski problem“, odnosno Srbiju bez rešenog pitanja njenog odnosa prema Kosovu.

U diplomatskim krugovima se pominje i „irsko rešenje“, odnosno način kako su Irska i Velika Britanija razrešile pitanje Severne Irske. Budući da ste Irac, kako vidite tu soluciju?

– Irski primer je mnogo bolji jer se pokazao kao izvodljiv i funkcionalan, budući da su i Irska i Velika Britanija postale članice EU i u njoj su sve do danas. Po proglašenju nezavisnosti Irske, malo je poznata činjenica da je nešto manje od 24 sata i Severna Irska bila deo Irske, ali se Severna Irska praktično istog dana vratila u Veliku Britaniju. Ustav Irske je priznao ono što se dogodilo na terenu. U članu 2 Ustava napisano je da je nacionalna teritorija Irske celo ostrvo Irska, a u članu 3 se priznavalo da se Ustav Irske primenjuje samo na južni deo ostrva, odnosno da se ne primenjuje na šest grofovija u Severnoj Irskoj. Dablin se poneo ozbiljno i odgovorno jer nije hteo da prihvati odgovornost za deo teritorije na kojoj nije mogao da sprovodi svoje zakone. Dakle, postavljaju se dva pitanja: da li Srbija može da sprovodi svoje zakone na Kosovu, i da li je spremna da preuzme međunarodnu odgovornost za ono što se na Kosovu događa, što bi morala ako tvrdi da je to deo njene teritorije.

Da li vidite neke druge prepreke s kojima bi se Srbija mogla suočiti na putu evropskih integracija koje nisu vezane za Haški tribunal i Kosovo?

– To mogu biti unutrašnji problemi u EU vezani za Lisabonski sporazum. Ali, poslednji rezultati ispitivanja javnog mnjenja u Irskoj pokazuju da će Irci odobriti ratifikaciju tog akta. Ipak, treba biti oprezan do kraja. Ako Lisabonski sporazum u Irskoj ne prođe, bićemo u velikom problemu jer će pojedine zemlje, pre svega Francuska i Nemačka, u tom slučaju zaustaviti proces daljih integracija. Druga eventualna prepreka je (ne)uspešnost Srbije u sprovođenju reformi i jačanju svojih administrativnih kapaciteta.

Irska je primer koliko članstvo u EU donosni koristi. Koje naučene lekcije Irske mogu poslužiti Srbiji?

– Evropska orijentacija je bila ključna da preokrene beskorisnu irsku nacionalističku zadojenost u nešto vrlo pozitivno. Do sedamdesetih godina prošlog veka biti irski nacionalista u suštini je značilo biti protiv Engleza i mrzeti ih. Evropski okvir je promenio smisao gledanja na svet, i Irska nije više sebe gledala samo kroz odnos s Velikom Britanijom i Englezima nego s Evropom i drugim zemljama, kao što su Danska, Belgija, Španija. Shvatili smo da to što smo mala zemlja u kojoj se govori engleski i koja ima odlične veze sa Sjedinjenim Državama, nije naš hendikep već naša prednost. Drugim rečima, Srbija bi trebalo da, kao Irska, izađe iz priče stalnog sukoba sa susedima i da u evropskom okviru pronađe svoj koncept viđenja same sebe u evorpskoj orijentaciji koji neće dovoditi u pitanje srpsku kulturu i vrednosti, ali će biti mnogo prihvatljiviji za njene susede.

Šta bi konkretno Srbija mogla „prekopirati“?

– Reformu obrazovnog sistema koji bi bio prilagođen stvaranju kadrova neophodnih tržištu rada, vođenje vrlo povoljne poreske politike za sve koji žele da investiraju i da se bave biznisom, učvršćivanje nezavisnog i efikasnog pravosudnog sistema u kojem je svaki građanin i kapital zaštićen i stvaranje trojnog pakta između države, industrijalaca i sindikata u cilju poboljšanja standarda i kvaliteta života ljudi.

Željko Pantelić

Vajt: Za Kosovo bolji irski primer

Šef briselskog biroa Nezavisnih diplomata i bivši član Međunarodne krizne grupe Nikolas Vajt ocenio je da su tri stuba spoljne politike Srbije, ustavni poredak, evropske integracije i regionalna saradnja, u kontradikciji.

Brisel

"Prvi i treći cilj su protivrečni, jer ako ste ozbiljni u vođenju dobrosusedske politike i jačanju regionalne saradnje, onda morate da razgovarate i s vladom u Prištini, a to je u suprotnosti s vođenjem politike da je Kosovo deo Srbije", rekao je Vajt.

On je za "Danas" istakao "da bi njegovo pitanje srpskoj vladi bilo: Koji je od tri stuba vaše politike baziran na iluziji"?

Za Srbiju, po njegovom mišljenju, ne bi bilo dobro da insistira na "kiparskom pristupu, prvo zato što nema Grčku koja bi uslovila ulazak drugih zemalja u EU ulaskom Srbije, kao što je Atina uradila za grčki deo Kipra".

"Drugi razlog je što svi u Evropskoj uniji neprestano ponavaljaju da neće uvesti u EU još jedan kiparski problem, odnosno Srbiju bez rešenog pitanja njenog odnosa prema Kosovu", rekao je Vajt.

"Irski primer je mnogo bolji, jer se pokazao kao izvodljiv i funkcionalan, budući da su i Irska i Velika Britanija postale članice EU i u njoj su sve do danas", dodao je on.

"Po proglašenju nezavisnosti Irske, malo je poznata činjenica da je nešto manje od 24 sata i Severna Irska bila deo Irske, ali se ona praktično istog dana vratila u Veliku Britaniju. Ustav Irske je priznao ono što se dogodilo na terenu", rekao je Vajt, Irac po nacionalnosti.

"Dablin se poneo ozbiljno i odgovorno, jer nije hteo da prihvati odgovornost za deo teritorije na kojoj nije mogao da sprovodi svoje zakone", ocenio je šef briselskog biroa.

"Dakle, postavljaju se dva pitanja: Da li Srbija može da sprovodi svoje zakone na Kosovu i da li je spremna da preuzme međunarodnu odgovornost za ono što se na Kosovu događa, što bi morala ako tvrdi da je to deo njene teritorije", zaključio je Vajt.

Serb parliament adopts new constitution

By DUSAN STOJANOVIC Associated Press Writer
© 2006 The Associated Press

BELGRADE, Serbia — Serbia's parliament formally adopted a new constitution on Wednesday reasserting Serbia's claim over Kosovo and ruling out possible independence for the predominantly ethnic Albanian province.

The constitution, which was approved in a popular referendum last month ,has stirred controversy with its preamble that refers to Kosovo as par tof Serbia, despite the province's current status as a U.N.-run protectorate and ongoing international negotiations aimed at determining its future.

Kosovo has been out of Serbia's control since 1999, when NATO air strikes forced Serbs to halt their brutal crackdown on separatist ethnic Albanians in the province - a war that killed 10,000 people and drove thousands more from their homes

Belgrade has proposed broad autonomy for Kosovo, but the ethnic Albanian majority - comprising 90 percent of Kosovo's population - insists on full independence.

The International Crisis Group thinktank issued a report Wednesday saying that by adopting the new constitution, Serbia "is setting the stage to continue its generation-long role as a source of instability in the Balkans."

Nicholas Whyte, the organization's Europe program director, wrote in the report that the aim was to show Serbian hostility to Kosovo's independence and create new legal barriers against it.

"The government is playing a game of high-stakes bluff," he wrote.

The need for a new Serbian constitution arose in June after tiny Montenegro, a partner in the former Yugoslav federation, opted for sovereignty, leaving Serbia on its own for the first time since 1918.

Serbian Prime Minister Vojislav Kostunica, considered the author of the constitution, praised the charter, saying its adoption "is a historic moment for Serbia."

Chypre, la pomme de discorde

La crise entre l'Europe et la Turquie se jou sur la question chypriote

Mathilde Watine, Famille Chrétienne, 4 November 2006

« La question chypriote est le dossier le plus bloqué au sein de l'Union européenne », analyse Nicholas Whyte de l'International Crisis Group, un groupe de réflexion bruxellois spécialisé dans les zones de conflit.

En effet, le dossier chypriote, c'est trente ans de tensions, un véritable sac de nœuds.

L'île a vu son destin basculer en 1974. À Athènes, des colonels avaient organisé une tentative de coup d'État, dans le but de concrétiser l'union de Chypre avec la Grèce. Sous prétexte de protéger les Chypriotes turcs, les troupes d'Ankara avaient débarqué au nord, entraînant la partition de l'île: une division entre la République turque de Chypre-Nord (RTCN) reconnue uniquement par la Turquie et, au sud, la République de Chypre, territoire des chypriotes grecs.

L'Onu a essayé, en vain, de jouer le rôle de médiateur entre les deux communautés. En 2002, un plan de paix a été présenté par Kofi Annan, secrétaire général. Il prévoyait la réunification de l'île en un seul État dans lequel chacune des deux communautés administrerait sa zone. C'est sur cette base que s'est fait le référendum de 2004. Avec 75,83% des suffrages, les Chypriotes grecs rejettent massivement le plan, alors que les Chypriotes turcs le plébiscitent. Le 1er mai 2004, seule la partie grecque de l'île, qui avait sollicité son adhésion dès les années 1990, intègre l'Union européenne, à la grande frustration de la partie turque.

« Accorder l'adhésion de la partie grecque de l'île sans aucune condition de résultat lors du référendum a été une grosse erreur » explique Nicholas Whyte.

Aujourd'hui, cette situation pose des multiples problémes à l'Union. Deux positions s'affrontent à Bruxelles. L'Europe exige de la Turquie qu'elle respecte le traité d'union douanière (accords d'Ankara), élargi aux nouveaux membres de l'UE - dont Chypre - en juillet 2005; elle doit ainsi laisser bateaux et avions chypriotes grecs circuler librement. La Turquie, de son côté, estime avoir fait assez de concessions et n'entend pas changer sa position sur les questions commerciales.

Les discussions sont dans l'impasse, et « sans résolution de la question chypriote, l'adhésion de la Turquie n'est pas possible », conclut Nicholas Whyte

Fragmented Bosnia urged to restart pro-EU reforms

From EUObserver

BRUSSELS -- The new Bosnian parliament must centralize political authority and police powers in Sarajevo.

This will be needed in order to get back on track with EU integration reforms, the EU and its international partners on Bosnia - the US and Russia - have urged, but old ethnic divisions threaten to hold the country back.

"Sufficient progress in a number of key reforms necessary for concluding negotiations on a Stabilization and Association Agreement (SAA) with the European Union has not been made," the Peace Implementation Council concluded after a two day meeting last week.

The council - a political and security supervisory body made up of key international players - was put in place under the Dayton Agreement of 1995 in order to help end three years of bloody ethnic conflict in the fragmented, Western Balkan state.

The set of pro-centralization constitutional reforms was provisionally agreed by the country's eight main political parties in 2005 but rejected by parliament in April this year, holding back talks on the SAA - the first legal step to EU accession.

Now, fresh elections in October, bringing together the leaders of the Croat majority, the "Bosniak" Muslim minority and the Serb minority in a tripartite power-sharing structure, have given the reform agenda a second chance.

"The reform process came to a standstill before the elections and we found this to be unacceptable. The reform process must bere started not next month, not in January, but now," the UN and the EU's Bosnia envoy Christian Schwarz-Schilling said.

Old divisions

But while the newly-elected Croat and Bosniak leaders, Zeljko Komsić and Haris Silajdžić, are seen as generally favorable to pro-EU reforms, Serb leader Milorad Dodik continues to oppose any moves that might undermine the autonomous status of the ethnic-Serb enclave of Republika Srpska.

"The authorities in [Bosnia] and the international community have been underestimating the Republic of Srpska for years and this should end," Dodik told Belgrade daily Blic earlier this month.

Pro-centralization ideas coming from Komsić and Silajdžić during the recent election campaign even prompted Dodik to threaten that Republika Srpska would secede from Bosnia on the model of Montenegro's split from Serbia in May, sparking condemnation from EU diplomats.

"It is possible for these [Bosnian] party leaders to work together, if they realize that it is in their national interests to do so," analyst Nicholas Whyte from NGO the International Crisis Group, told EU Observer.

"To get Bosnia working, it is necessary to change the agenda of the nationalist parties, so that they pursue their agenda by strengthening the state structures rather than by attempting to weaken them."

New EU mandate

Meanwhile, the EU is gearing up to take over from the UN as the main security force and political supervisory body in the country from June 2007, with enlargement commissioner Olli Rehn and top EU diplomat Javier Solana telling EU foreign ministers last week that:

"[The EU] should play a role in promoting the rule of law, in particular with respect to police restructuring supporting the fight against organized crime and promoting full co-operation with the ICTY [the UN war crimes tribunal in The Hague]."

EU and US quash Serbia constitution Kosovo claim

http://euobserver.com/9/22554

03.10.2006 - 14:18 CET | By Ekrem Krasniqi

Serbia's claim to sovereignty over Kosovo in its new draft constitution will not impact the UN's handling of Kosovo status talks, EU and US officials say, amid worries over the rise of radical politics in Belgrade.

"We are aware of the references on Kosovo that the constitution makes, but this is an issue which has to be clarified with the UN security council," EU foreign policy chief Javier Solana's spokeswoman told Balkans agency DTT-NET.COM on Monday (2 October).


French foreign ministry spokesman Jean-Baptise Mattei stated "The mentioning of Kosovo in the constitution doesn't put in question the current process led by [UN regional envoy] Martti Ahtisaari."

And US state department spokesman Tom Casey said in Washington on Monday that "neither party is going to unilaterally decide this. This is going to be something that's going to have to be worked out among them through this negotiated process that was mandated under the original UN security council resolution [1244]."

The statements come after Belgrade on Saturday put into play a new constitution which states in its preamble that Kosovo is "a constituent part of Serbia's territory."

The charter is to be ratified via referendum in late October despite ongoing UN-Serbia-Kosovo talks about granting Kosovo independence while protecting the Serb ethnic minority in the region.

"Serbian politicians know perfectly well that the status of Kosovo is being resolved through the UN. I don't think that the international community will be impressed by attempts to prejudge the issue," International Crisis Group analyst Nicholas Whyte said.

"I think that Kosovo is likely to become independent," he added, echoing similar remarks by senior UK and Danish diplomats in February and June this year.

Kosovo is formally part of Serbia but has been under UN administration since 1999, after NATO intervened to stop a Serb military crackdown on ethnic-Albanians living in the hilly, Western Balkan territory.

Radicalisation fears

The UN originally planned to resolve the Kosovo status question by the end of 2006, but the timing is becoming increasingly controversial as Serbia heads toward general elections that could see radical parties score gains from a Kosovo deal.

Moderate Serb politicians in the camp of president Boris Tadic, prime minister Vojislav Kostunica and the G17 party have warned Brussels that Kosovo sovereignty could see the radicals of Vojislav Seselj and ex-Milosevic supporters return to power amid a nationalist backlash.

Serbian national pride already took a hit in May when Montenegro split from its state union with Serbia to start separate EU accession talks, with Kosovo now remaining as the last figment of the Milosevic vision of a greater Serbia.

With no date set for the elections - Serb media speculation says December 2006 or Spring 2007 - Europe and the US are giving ambiguous messages on the Kosovo status timing for now.

"We [the EU] are not certain if the Kosovo settlement will be achieved in December," an EU diplomat told DTT-NET.COM on Tuesday, but the US continues to push for end-2006 as a UN security council deadline.

Speaking on a visit to Belgrade last week, US diplomat Daniel Fried said he doesn't see "any argument which demonstrates a delay would bring anything at all."

Kosovo: Unruhen in geteilter Stadt

Wiener Zeitung
Aufzählung: Die Brücke von Mitrovica war nur kurz geöffnet.
UN-Verhandler Ahtisaari schlägt im November Status vor.

Belgrad/Mitrovica. Im Kosovo kam es am späten Montagabend in Mitrovica kurz nach Öffnung der Brücke über den Fluss Ibar wieder zu Unruhen. Laut Augenzeugenberichten entwickelte sich an der Brücke, die den serbischen Nordvom albanischen Südteil trennt, eine Massenschlägerei, nachdem etwa 15 junge Albaner in den Nordteil gekommen waren. Es kam zu keinen schweren Verletzungen. Im Lauf der Nacht auf Dienstag wurde zudem ein von zurückgekehrten Serben bewohntes Haus in Istok im Westen des Kosovo beschossen. Verletzt wurde niemand. In Mitrovica sperrten lokale Serben die Brücke zunächst mit Stacheldraht. Im Lauf der Nacht schloss die UN-Verwaltung (Unmik) den Übergang auch offiziell für den Zivilverkehr wieder.

Die Brücke war erst am Montag nach einem Monat wieder geöffnet worden. Die Unmik hatte sie nach einem Bombenanschlag auf ein serbisches Kaffee mit neun Verletzten gesperrt. Sie verwaltet den Kosovo seit Ende des Krieges 1999.

Die Unruhen finden vor dem Hintergrund der ungelösten Kosovo-Statusfrage statt. Die serbische Seite sieht den Kosovo als Provinz Serbiens, während die albanische Seite auf Unabhängigkeit besteht. Seit Jahresbeginn verhandeln die beiden Seiten in Wien über den zukünftigen Status.

Der UN-Sicherheitsrat erhofft sich eine Lösung bis Ende des Jahres. Dies ist aufgrund stockender Verhandlungen aber unwahrscheinlich. Beide Seiten zeigen kaum Kompromissbereitschaft. Der US-Ministerialdirektor für Europa, Daniel Fried, fordert eine baldige Lösung. "Ich kenne kein Argument für eine Verzögerung", sagt er.

Uno-Chefverhandler Martti Ahtisaari wird laut Medienberichten im November seinen Lösungsvorschlag präsentieren. Der Leiter der "International Crisis Group", Nicholas White, erwartet "eine Art beschränkter Unabhängigkeit." Der serbische Premier Vojislav Koštunica möchte dem zuvorkommen und am Samstag eine neue Verfassung erlassen. In dieser soll der Kosovo als Bestandteil Serbiens in der Präambel verankert werden.

Nezavisnost je izvesna

Večernje Novosti

Željko PANTELIĆ, 25. septembar 2006

Od stalnog dopisnika Brisel

-JEDINI scenario koji kru‘i zgradom Ujedinjenih nacija predviđa novurezolucija Saveta bezbednosti, koja ne bi eksplicitno pominjala ninezavisnost Kosova, ni suverenitet Srbije, a ostavila bi prostorzemljama članicama UN za bilateralno priznavanje nezavisnosti Kosova.Kosovo bi prvo priznale manje bitne zemlje, a zatim SAD, EU i drugi -ovako, u razgovoru za "Novosti", posle povratka iz Njujorka, najnovijeviđenje raspleta kosmetskog čvora tumači Nikolas Vajt,direktor za Evropu "Međunarodne krizne grupe", nevladine organizacije,čiji je počasni predsedavajući upravo Marti Ahtisari, specijalnipregovarač UN za Kosovo i Metohiju.

Portparol Ahtisarija tvrdida je on već dobio uputstvo Kontakt-grupe da izradi predlog za konačanstatus Kosova. Kada očekujete da Ahtisari izađe sa tim predlogom i štaće biti u njemu?
- Ahtisari će ubrzati svoj rad u sledećim nedeljamai predlo‘iće rešenje za konačan status Kosova u novembru. Nema sumnjeda će predlog konačnog statusa podrazumevati neku vrstu ograničenenezavisnosti za Kosovo. To će biti svojevrsni nacrt ustava Kosova, kojiće predviđati vrlo precizno međunarodno civilno i vojno prisustvo ubudućnosti i ključne principe.

Šta će biti sa pravima Srba u tom predlogu statusa KiM?
-Mislim da će biti vrlo jasno utvrđen program decentralizacije, opštinesa srpskom većinom imaće velika ovlašćenja, ali ona neće uključivatipoliciju i pravosuđe. Biće predviđena i mogućnost direktnogfinansiranja srpskih opština na Kosovu iz Beograda, kao i zaštitakulturne i crkvene baštine.
Verujete da takvo rešenje za KiM neće da destabilizuje Srbiju?
-Problem stabilizacije Srbije je više uslovljen Haškim tribunalom, apitanje statusa Kosova je međunarodni problem. Nema sumnji da bi Srbijitrebalo nešto dati za uzvrat, i to vrlo brzo, poput olakšavanja viznogre‘ima, pristupa Partnerstvu za mir, potpisivanja SSP. To je velikanacionalna trauma koju ne mogu da reše milijarde dolara. Jednostavno,Srbija mora to da pre‘ivi i nastavi dalje.




AMERIČKI IGRAČ
Da li je Ahtisari američki igrač u pregovorima o konačnom statusu Kosova i Metohije?
-Ne, apsolutno ne. Istini za volju, njih više ne interesuje Balkan, kaoregion. Oni su sada posvećeni drugim problemima na planeti i mislim dapojedini ljudi na Kosovu ne mogu da se pomire sa tim.


VAŠA STVAR
Skupština Srbije odlučila je da KiM u preambuli ustava bude navedenokao neotuđivi deo Srbije. Ima li to ikakvog uticaja na pregovore?
-U preambuli ustava mo‘ete da stavite šta hoćete jer je toneobavezujuće. Srbija mo‘e da ne priznaje Kosovo dugo, ali ne i zauvek.

Will The Kremlin Back Independence?

As the drive for independence grows in the Serbian province of Kosovo, the international community is speculating on how Russia, a veto-wielding member of the UN Security Council, will act. On September 22, Nicholas Whyte, director of the International Crisis Group's Europe Program, gave a briefing on the subject at RFE/RL's Washington, D.C., office. He speculated on what the Kremlin's "price" might be for agreeing to Kosovo's separation from Serbia.

 Listen to the entire briefing (about 45 minutes):
Real Audio  Windows Media